Zadrugarstvo u Hrvatskoj

Naše Novosti i Doga�anja

Objavljeno: 24.09.2022
Zadrugarstvo u Hrvatskoj

Zadruge u svijetu zaraÄ‘uju miljarde, a u Hrvatskoj ih država guši!

Teo Petričević, zadruga Humana nova: “Najveća prednost zadruga jest što sami zaposlenici mogu biti članovi zadruge te kao takvi imati kontrolu nad zapošljavanjem i procesima donošenja ključnih odluka. Izazov koji je još uvijek pred nama jest implementacija zadružnih načela, koja implementirana u poslovanje pridonose razvoju lokalne zajednice.  Još jedan pozitivan moment zadrugarstva sastoji se u tome što su zadruge društva osoba, a ne kapitala pa u zadrugama imamo gospodarski subjekt koji direktno pomaže na razvoju lokalne zajednice”.

Kad se u novinarskom tekstu kao forma organizacije rada spomene zadrugarstvo, prosječno (ne)informiran i natprosječno “domoljuban” hrvatski graÄ‘anin pomislit će na komunizam, socijalizam, Jugoslaviju, Sovjetski savez, Josipa Broza Tita… Potom će mu, vjerujemo, misao odlutati do Bleiburga, tumarati “križnim putem” i bespućima povijesne zbilje, da bi na koncu još jednom pogledao naslov, preskočio tekst o zadrugama i pod njega ostavio komentar u kojem spominje goli otok, autorovu jugonostalgičarsku mater i ostatak obitelji. Drugi, nešto rjeÄ‘i tip prosječno (ne)informiranog graÄ‘anina pokazat će zanimanje pa možda ponešto i naučiti o zadrugama i zadrugarstvu u Hrvatskoj i inozemstvu.

Zadrugarstvo u Hrvatskoj – još uvijek u povojima

“Zadruga je dragovoljno, otvoreno, samostalno i neovisno društvo kojim upravljaju njezini članovi, a svojim radom i drugim aktivnostima ili korištenjem njezinih usluga, na temelju zajedništva i uzajamne pomoći ostvaruju, unapreÄ‘uju i zaštićuju svoje pojedinačne i zajedničke gospodarske, ekonomske, socijalne, obrazovne, kulturne i druge potrebe i interese te ostvaruju ciljeve zbog kojih je zadruga osnovana. Temeljna zadružna načela su dobrovoljno i otvoreno članstvo, demokratsko upravljanje članova, gospodarska suradnja članova – pravedna raspodjela, autonomija i neovisnost, izobrazba, osposobljavanje, meÄ‘uzadružna suradnja te briga o zajedništvu.” Tako o zadrugama i zadrugarstvu zainteresirane informiraju na internet stranicama Hrvatskog saveza zadruga. Ovaj savez okuplja oko 1 200 zadruga, u čijem osnivanju je participiralo oko dvadeset tisuća zadrugara. One zapošljavaju oko 2 700 radnika.

“Najviše zadruga za sada imamo u poljoprivredi. Poljoprivredne zadruge sačinjavaju oko 40 posto od ukupnog broja zadruga u našem članstvu. Ostalo su preraÄ‘ivačke, graditeljske, ugostiteljske, ribarske i druge zadruge”, kaže Ilda Stanojević, predsjednica Hrvatskog saveza zadruga. Ona ističe da Savez može ponuditi vrlo uspješne primjere zadrugarstva, što govori da ovaj oblik organizacije može biti itekako konkurentan na tržištu. “Imamo starih zadruga koje posluju već stotinu i više godina. Imamo i novoosnovanih zadruga, čiji osnivači su zadrugarstvo prepoznali kao vrlo dobar model udruživanja i koje su uspjele pokrenuti  proizvodnju. Udruživanjem u zadruge poduzetni ljudi smanjuju troškove proizvodnje, pojednostavljuju i skraćuju operativne procese  te na taj način uspostavljaju efikasnu proizvodnju. Zadruge mogu biti vrlo uspješan oblik poduzetništva, ako se u njihovo osnivanje ulazi s dobrim poznavanjem zadrugarstva, odnosno ako se u radu zadruga poštuju zadrugarska načela”, kaže predsjednica Hrvatskog saveza zadruga.

Zadrugarstvo u Hrvatskoj još uvijek je u povojima, a razvoju ovakvog načina organiziranja proizvodnje, odnosno udruživanja rada i kapitala država zasigurno ne doprinosi. Najbolje o tome govori činjenica na koju ukazuje Ilda Stanojević: ” Najbanalniji je primjer taj da zadruge nisu osloboÄ‘ene poreza na reinvestiranu dobit, što trgovačka društva jesu.” Na pitanje zbog čega je to tako, predsjednica Saveza zadruga’odgovara: “Na to stvarno ne mogu dati odgovor. Mi smo pokušavali reagirati i intervenirati, ali nismo uspjeli to isposlovati. Nismo dobili niti realan odgovor na pitanje zašto zadruge nisu osloboÄ‘ene tog poreza.”

Svaki treći Evropljanin član zadruge

 

Milan Medić (foto: screenshot youtube)

Kako stvari sa zadrugama stoje u Europi i svijetu objasnio je Milan Medić iz Instituta za ekonomsku demokraciju pri svom gostovanju na jednoj od otvorenih radionica organiziranih na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. On je ukazao na podatak MeÄ‘unarodnog zadružnog saveza, prema kojem je 2007. godine u svijetu čak stotinu milijuna radnih mjesta bilo osigurano kroz poslovanje zadruga. U pitanju je, istaknuo je, 20 posto više radnih mjesta nego što je osigurano kroz poslovanje multinacionalnih kompanija.

“Svaki treći stanovnik Europe član je neke zadruge. U Europi registrirano 263 tisuće zadruga, koje osiguravaju posao za gotovo 5,5 milijuna ljudi. U razvijenosti zadrugarstva unutar Europske unije prednjači Italija, gdje je registrirano preko 41 tisuću zadruga s preko 13 milijuna članova i oko 1,1 milijun zaposlenih. Inače, Ujedinjene nacije godinu 2012. proglasile su MeÄ‘unarodnom godinom zadruga, informirao je u svom izlaganju Medić.

Najnovije Novosti

ZADRUGARSTVO